MILANA TARLAĆ

Iako toga ne budemo svjesni, svaki dan pregovaramo sa svojim najbližima, sa radnim kolegama i ljudima koje srećemo u toku dana. Neki pregovori ne čine se kompleksnim ili zahtijevnim, ipak svaki razgovor koji na početku ima dvije različite polazne pozicije je pregovaranje. Dogovor oko raspodjele radnih zadataka, odlaska na pauzu za ručak, izlaska na večernje druženje, sve su to mali izazovi koje svaki dan uspješno savladamo. Ili ne savladamo, ali nadam se da nešto naučimo iz tog iskustva.  Panika nas uhvati kad treba da se bavimo kompleksim pregovaračim procesima: pregovaranje za posao, kupovinu nekretnine ili auta, odlazak na ljetovanje i slično. Kad se radi o važnim životnim odlukama, to pregovaranje većini postane stresno i izazovno.  Ne snalazimo se svi jednako dobro u pregovaranju. Takođe, drugačije reagujemo na različite teme o kojima pregovaramo. Kad se pojave emocije, to nam predstavlja dodatni teret u procesu dolaska do željenog rezultata. Ipak, jedna stvar je ključna da bismo

Nerijetko mi se dešava da mnogo energije uložim da bih ostavarila svoje ideje, pogotovo one koje uključuju i ljude iz mog okruženja. Sasvim je normalno da ne želimo svi isto i da različito doživljavamo dešavanja u kojima se nalazimo. Upravo zato nisu rijetke situacije da neke diskusije ne završe onako kako smo željeli. Ipak, postoje neka pravila koja nam mogu olakšati proces dolaska do željenih rezultata.  Da li ste ikada razmišljali zašto ste baš tom konobaru ostavili neki bakšiš? Da li ste svjesni zašto vam se neki ljudi dopadnu na prvu, a neki vam budu baš nesimpatični?  Robert Ćaldini (Robert Cialdini), američki psiholog i profesor marketinga je izučavao uticaj koji imamo na druge i došao do teorije univerzalnih principa uvjeravanja. U svojim istraživanjima, Ćaldini je došao do šest osnovnih principa uvjeravanja, koje definiše na sljedeći način:  Reciprocitet Nestašica / Nedostatak Autoritet Dosljednost i obavezivanje Dopadanje Konsenzus i društvena potvrda Reciprocit

Svaki početak godine protekne u duhu donošenja odluka, planiranja i postavljanja ciljeva. Nerijetko se dešava da se tako optimistično zaletimo u nove odluke, sigurni smo da ćemo promijeniti svoje prijašnje navike. Međutim, kad treba da napravimo prvi korak, mi ga jednostavno prolongiramo. Zvuči poznato?  U našim osnovnim obrascima ponašanja skloni smo da odgađamo neke postupke. Glavni principi koji nas pokreću ili stopiraju u realizaciji naših ciljeva su zadovoljstvo i bol koje možemo da osjetimo promjenom nekog ponašanja. O principu zadovoljstva i boli mnogo je pisao Tony Robbins, pa svakako preporučujem da se detaljnije upoznate sa njegovim radom ako do sada niste.  Zadovoljstvo i bol su nam važni faktori kako bismo postigli trajnu promjenu. Izuzetno je bitno znati sa čim povezujemo zadovoljstvo i bol u našim iskustvima, uvjerenjima i pravilima kojima se vodimo. Da bismo donijeli odluku koja će trajno donijeti željenu promjenu, potrebno je da:  podignemo svoje standar

Svaki dan donosimo neke odluke, bile one male ili velike, poslovne ili privatne, manje ili više značajne. U ljudskoj je prirodi da kroz život idemo donoseći različite vrste odluka, koje se zasnivaju na našim prethodnim iskustvima, ličnim doživljajima, ciljevima i očekivanjima koja u sebi imamo. Svaka odluka sa sobom nosi i određene posljedice i donosi neke nove izazove pred nas.  Nisu sve odluke lake. Nekad smo u velikoj dilemi kad treba da donesemo odluku i preuzmemo odgovornost za to na šta odluka utiče. Ovo je pogotovo izraženo kad se radi o poslovnim odlukama, koje mogu direktno da utiču na živote ljudi sa kojima radimo.  Analizirajući načine na koji donosimo odluke i alate koje koristimo, upoznala sam se sa jednom zanimljivom i praktičnom metodom donošenja odluka - dilemma training. Dilema trening je nastao kao metoda za rješavanje moralnih i etičkih dilema. Cilj je bio da se moralna pitanja detaljno analiziraju kako bi se došlo do rješenja koje je optimalno i koje ne