KORPORATIVNA KULTURA: FAKTOR USPJEHA KOMPANIJE

Korporativna kultura predstavlja „ličnost i karakter“ kompanije, ona daje prvi utisak o kompaniji novim radnicima i ima veliki uticaj na kvalitet rada već zaposlenih radnika. Vizija, misija, način komunikacije, vrijednosti, pravila, ciljevi, zaposleni, radna sredina čine neizostavne komponente kulture jedne kompanije. Ona obuhvata sve od radnog vremena, pravila oblačenja i ponašanja, do društvenog angažmana i predstavljanja kompanije u javnosti. Važan dio kompanijske kulture jeste i takozvana „emocionalna kultura“ kroz koju se utiče na emocije, ponašanje i odnose zaposlenih.

Korporativna kultura postala je važnija nego ikad, velikim dijelom zbog činjenice da generacija Milenijalsa preuzima snažnu ulogu na tržištu rada, a njihov doživljaj kompanije i karijere je znato drugačiji od njihovih prethodnika.

Sve kompanije koje žele da se njihovi radnici osjećaju cijenjeni i poštovani, treba da njeguju korporativnu kulturu koja nudi kreativno, ugodno i prijatno radno okruženje, kulturu koja im daje osjećaj sigurnosti i privrženosti i, naravno, kulturu koja će im pomoći da napreduju i usavršavaju svoja znanja i sposobnosti.

Google je sigurno jedna od najuspješnijih kompanija na svijetu, koja veliku važnost daje HRM-u, korporativnoj kulturi i svojim zaposlenima. Stoga se i kao najbolji primjer uspješne korporativne kulture izdvaja upravo Google. Svoj uspjeh ova kompanija duguje izuzetnim i inovativnim idejama, efikasnoj oganizacionoj strukturi, pažljivo kreiranoj korporativnoj kulturi i zadovoljnim radnicima koji se poistovjećuju sa kompanijom za koju rade. U ovoj kompaniji tvrde da organizaicona struktura i kultura treba da budu u sinergiji i da svaki neefikasan proces treba da bude prekinut. Ono što Google njeguje jeste kultura i okruženje koji maksimiziraju efikasnost stvaranja novih ideja i inovativnost u radu. Tri glavne karakteristike organizacione strukture Googla jesu:

1. Struktura bazirana na funkciji (function-based) – grupisanje zaposlenih i stvaranje timova na osnovu njihove funkcije u organizaciji, npr. tim za prodaju, tim za razvoj novih ideja, tim dizajnera i slično.
2. Struktura bazirana na proizvodu (product-based) – grupisanje timova prema proizvodu ili projektu na kojem rade, npr. tim koji je zadužen za razvoj Nexus uređaja.
3. Komunikacija sa menadžmentom - organizaciona struktura koja nije organičena i uslovljenja hijerarhijskim odnosima u organizaciji. Naime, radnici u Googlu se uvijek mogu obratiti ili izvještavati najvišem nivou menadžmenta, zaobilazeći srednji nivo menadžemnta, ukoliko je to potrebno ili uspješnije.

Njegujući ovakvu organizacionu strukturu, korporativna kutura Googla ima sljedeće karakteristike: 

1. Otvorenost – praksa gore navedene organizacione strukture, podstiče zaposlene da daju nove ideje, da razmišljaju kreativno i inventivno i da bez bilo kakve prepreke svoje ideje otvoreno prezentuju.
2. Inovativnost – ovo je zapravo srž i poenta oranizacione strukture i kulture, kao i cjelokupnog poslovanja Googla. Zaposleni se podstiču na inovativnost, kreativnost i novi i drugačiji izražaj koji doprinosi kompaniji. Google podržava inovativnost zaposlenih kroz mogućnost da svoje ideje podijele sa timom i menadžmentom. 
3. Izvrsnost -  Google svoje radnike podstiče da budu inteligentni, snalažljivi i da konstantno teže ka usavršavanju i postizanju uspjeha. Pored podržvanja ideja svojih zaposlenih, još jednu veoma važnu konkurentu prednost u postizanju uspjeha njeguje ova kompanija – mogućnost brze reakcije na tržištu. 
4. Projekti i eksperimenti – kompanija podstiče i omogućava radnicima da učestvuju u različitim projektima i eksperimentima prilikom razvoja novih ideja i proizvoda. Kultura je takva da budi njihovu odgovornost i želju za donošenjem odluka kako bi projekat bio što uspješniji.
5. Kreiranje prijateljskih odnosa u kompaniji – rezultat je ugodno i prijateljsko radno okruženje, skoro kao da se radi o maloj porodičnoj kompaniji. Naime, u Googlu se puno važnosti poklanja tome da se zaposleni osjećaju kao u svojim porodicama i sa bliskim prijateljima, gdje mogu uvijek iznijeti svoje ideje, probleme ili prijedloge za poboljšanje.  

Ljudski potencijali (znanja, vještine, sposobnosti, kreativnost i inovativnost) sigurno predstavljaju najvažnji konkurentni faktor kompanije. Na primjeru Googla se vidi da je zaposlenima potrebno pružiti mogućnost da razmišljaju inovativno, da doprinose poboljšanju poslovanja i uspjeha kompanije, da donose odluke i učestvuju u projektima.  Organizaciona kultura treba da bude vodilja razmišljanja, rada i emocija svih zaposlenih. U organizaciji koja podstiče, cijeni i nagrađuje njihovu kreativnost i rad, zaposleni se trude da budu produktivniji, predaniji su poslu, privrženiji su kompaniji što uzrokuje manje fluktuacije radnika (ovo je posebno važno zbog zadržavanja top talenata u organizaciji) i, na kraju,  grade bolje odnose sa kolegama i timovima u kojima stvaraju. S obzirom na vrijeme koje provodimo na poslu, naš način rada jednim dijelom postaje i naš način života, stoga je jasno da kulturu treba kreirati i oblikovati upravo u tom smjeru.

Jedno je sigurno, svi radnici, bez obzira kojoj generaciji ili oblasti pripadaju, teže ka tome da pronađu radno okruženje u kojem se pronalaze i koje njeguje iste vrijednosti kao i oni. Korporativna kultura treba da podstiče out-of-the-box razmišljanje, razvijanje ideja i da bude alat kojim će se ukinuti sve neefikasne politike i procedure, koje su nekad sputavale razvoj kompanije i njenih zaposlenih.

Dakle, organizaciona kultura svake uspješne kompanije treba da bude: open-minded u smislu da podržava nove ideje, da dozvoljava svojim zaposlenima da iskažu i koriste svoj puni potencijal i da donose odluke u vezi sa projektima na kojima rade. Angažman, trud i rad zaposlenih danas jesu rezultat motivacije zaposlenih kroz korporativnu kulturu.

Jednom kad se kultura u organizaciji uspostavi, potrebno je kontinuirano raditi na njenom održavanju i unapređenju. Oblikovanje korporativne kulture nije jednokratna aktivnost, nego trajan posao koji se nikad ne može smatrati završenim. 

Identitet kompanije gradi se kroz misiju, strategiju, ideje i proizvode koje kompanija plasira na tržište, ali i stilom upravljanja, kompanijskom kulturom i brendiranjem zaposlenih koji su glavni pokretač idejnih rješenja organizacije.    

Poslednja, ali nikako i ne najmanje važna činjenica jeste da korporativna kultura mora da prati i podržava ispunjenje misije, vizije i ciljeva kompanije. Ona mora da podstiče individualnu i organizacijsku uspješnost.  Samo ona kultura koja je u skladu sa ciljevima i strategijom razvoja, imaće snažan pozitivan uticaj na poslovni uspjeh kompanije.