ŽENE U IT #2: ZNAČAJ I DOPRINOS

Kako sam i najavila u prethodnom tekstu Žene u IT#1: Predrasude i stereotipi, odlučila sam posvetiti malo više prostora ovoj temi. Iako sa jedne strane smatram da uspjeh žene u poslu isključivo zavisi od njene želje i sposobnosti, ipak sam se sa vremenom uvjerila da postoje i različite društvene i kulturne norme koje direktno utiču na položaj žena u biznisu, pa tako i samoj IT industriji. Takođe, smatram da se taj način razmišljanja može mijenjati i da je na svima nama odgovornost da to i radimo. 
U ovom tekstu posebnu pažnju sam posvetila doprinosu i značaju koji žene jesu i mogu da naprave u poslu i timu u kojem rade. 
Sigurno je da su muškarci više doprinijeli razvoju IT-a. Međutim, potpuno je pogrešno reći da su ženska dostignuća u ovoj oblasti nepostojeća. Zanimljiv je podatak da su se, u prvim danima nastanka programiranja, muškarci više bavili hardverom, dok su se žene bavile programiranjem. Ejda King se smatra pionirkom informatike i programiranja. Ona se bavila izradom softverskih aplikacija za analitičku mašinu i tako je napravila prvi algoritam pisan za računar. U njenu čast je čak i jedan programski jezik dobio ime. 

Pored nje, u to vrijeme su bila značajna imena Grejs Hoper - učestvovala je u stvaranju programskog jezika COBOL,  Adel Goldberg - jedna od zaslužnih za nastanak objektno orjentisanog programiranja, Margaret Hamilton - napisala softver za navigaciju za Apolo i poduhvat odlaska na Mjesec. 
U novije vrijeme poznata su nam imena Marisa Mejer - bivša direktorka kompanije Yahoo i Meg Vitman - generalna menadžerka Haweltt Packard.  
Nekoliko navedenih imena pokazuju da u sposobnostima između žena i muškaraca nema razlike i da mogu biti jednako uspješni u svojim poslovima. Naravno, njihove vještine, načini rada, iskustva i perspektive iz kojih posmatraju jesu drugačije i ta razlika može biti veoma korisna. Ova razlika nije samo rezultat različitog pola, nego je karakteristika svakog pojedinca kao jedinstvene ličnosti. 

Ljudi različitih vještina ne dijele iste vrijednosti, navike, stilove života, iskustva i ambicije. Upravo to je jedna od značajnih prednosti ulaganja u različitost i osnaživanje žena u kompanijama. Mogućnost sagledavanja druge perspektive, mišljenja ili iskustva nekad može da bude značajnije od slijepog pridržavanja pravila i procedura. Kultura u kojoj vlada različitost je bogata znanjima i vještinama, više liči na stvarno tržište i mnogo realnije može da predstavi različite potrebe.  Istraživanja koja je sproveo MIT pokazala su da su timovi u kojima su podjednako zastupljene žene i muškarci daleko bolji u postizanju rezultata i ostvarenju ciljeva.  Dalje, proces donošenja odluka je kvalitetniji s obzirom na postajanje različitih perspektiva, vještina i iskustva. Bolje odluke direktno utiču na bolje poslovne rezultate, s obzirom na postojanje više različitih uvida i iskustva u vezi sa problemom koji se rješava. Timovi u kojima rade različiti pojedinci generišu više ideja, inovativniji i kreativniji su. Dakle, mješoviti timovi su produktivniji, efikasniji i profitabilniji upravo zahvaljujući svojoj različitosti. 

Nezapošljavanjem žena kompanije sebi značajno smanjuju dostupnost ljudi i resursa sa tržišta. Proizvodi IT industrije su namijenjeni i ženama, stoga je neophodno da i žene učestvuju u njihovom kreiranju i razvoju. 

  

Da bi žene mogle da daju svoj doprinos kompanijama u kojima rade, potrebno je da kompanija želi da gradi kulturu različitosti.  Kultura različitosti podrazumijeva da će se u kompaniji rado čuti i uvažiti drugačije perspektive, mišljenja i iskustva koja će biti iskorištena kako bi se došlo do najboljih rezultata. Fleksibilnost i otvorenost za različite ideje i iskustva glavni je preduslov izgradnje kulture koja poštuje i uživa u različitostima. 
Ako u potpunosti želimo izjednačiti žene sa njihovim muškim kolegama, to znači da dozvoliti da budu uključene u donošenje odluka, da imaju uvid u planove i strategije kompanije, da predlažu ideje i da im se omoguće prilike za napredovanje. Sa druge strane, na ženama je odgovornost ukoliko se odluče za ovakav razvoj svoje karijere. 

Osim na kompanijskom nivou, promjene u načinu razmišljanja i odnosu prema ženama u biznisu i IT-u treba da se dešavaju u našim okruženjima i društvu. Da bi se razbili stereotopi koji postoje u našim društvima, neophodno je da se više radi na motivisanju i osnaživanju djevojaka i žena da se uključe u IT svijet, da pronađu sebi adekvatno zanimanje i da napreduju na svom poslovnom putu. Samo u društvima u kojima ne moramo imati ograničenja i kvote neophodnog broja žena u kompanijama ili institucijama, zapravo ćemo imati stvarnu ravnopravnost kojoj bismo trebali da težimo.